Grazia De luxe kolumna: Jesu li madeži poruke sreće?

Vjerujete li da su ljudi s brojnim madežima na tijelu sretniji? Neki kažu da su madeži na našem tijelu zapravo tajni otisci iz naših prijašnjih života, oznake prijašnjih karmičkih djela koja će sazreti u ovom životu, kako dobrih tako i loših. U srednjem vijeku su žene čije je tijelo bilo prekriveno mnoštvom madeža smatrane družbenicama vraga te su ih spaljivali na lomači. Roditeljima se pak više sviđaju „bajkovita“ objašnjenja pa madeže na koži beba nazivaju poljupcima anđela. Kinezi vjeruju da madeži, odnosno njihova boja, veličina i pozicija na tijelu, mogu otkriti našu sudbinu. No, ono što je posebno zanimljivo jest da na svijetu ne postoje dvije osobe koje imaju jednak raspored madeža na koži. Čak i blizanci imaju svoju, jedinstvenu „mapu“ madeža. Oni tako svakome od nas daju dozu individualizma te nas, baš kao i otisci prstiju, čine unikatnim primjerkom.

Madeži su pigmentne, dobroćudne i česte promjene na koži koje nastaju zbog nakupljanja melanocita, odnosno stanica koje stvaraju pigment. Većina ljudi ima 30 do 40 madeža, no neki imaju i do 400. Svaki deseti čovjek ima ih 100 ili više, bilo da smo rođeni s njima ili su se pojavili tijekom života. S obzirom na stalni rast broja oboljenja od malignih melanoma, veoma je važno redovito kontrolirati svoje madeže. Melanom može postati novi madež koji se naglo pojavi ili stari koji se naglo počne mijenjati.

Dijelimo ih na nekoliko vrsta. Obični madeži pojavljuju se u djetinjstvu, na dijelovima tijela izloženim suncu. Jednoliko su pigmentirani, žućkasti, smećkasti ili crno smećkasti u razini kože ili lagano uzdignuti, okruglasta ili ovalna oblika, oštro ograničeni od okolne kože, promjera do 5 mm. Običan se madež rijetko razvija u zloćudni oblik.
S kongenitalnim se madežima rađamo i oni mogu biti različite veličine. U pravilu su dobroćudni, ali mogu imati predispoziciju razvoja u maligni melanom, osobito veliki kongenitalni madeži.

Atipični madeži su oni veći od 6 mm u promjeru, asimetrični, neujednačene boje, nepravilnih rubova. Pojavljuju se nakon puberteta ili u zreloj dobi. Veliki je rizik da se ti madeži razviju u maligni melanom te se moraju redovito kontrolirati kod dermatologa i samopregledom.
Iako je većina madeža dobroćudna, pojava novog madeža ili nagla promjena postojećeg madeža kod odrasle osobe ukazuju na potrebu za stručnim pregledom. Melanom je najrjeđi, ali i najopasniji zloćudni tumor kože, a izlaganje suncu povećava rizik njegovog nastanka. Oni čine samo 1% svih malignih oboljenja kože, ali uzrokuju većinu smrtnih slučajeva od raka kože. Ipak, otkrivanje u ranoj fazi znači čak 97% uspješnosti u izlječenju, stoga je bitno što prije otkriti kancerogene promjene i početi s liječenjem.

Samopregled je izuzetno važan. Prije svega, obratite pažnju i pratite svoje madeže. Sumnjivim se smatraju madeži nepravilnog, asimetričnog oblika kod kojeg su rubovi nepravilni i nazubljeni, potom višebojni madeži u rasponu od svijetlo smeđe do crne. Sumnjiv može biti i madež veći od 6 mm, madež koji je promijenio oblik, koji je narastao vertikalno, koji svrbi, pecka ili boli. Na malignu alteraciju mogu upućivati i krvarenje, ulceracija, krasta i crvenilo. Pregledajte lice, uključujući nos, usne, uši i područje iza ušiju. Koristite sušilo za kosu ili češalj za pregled vlasišta. Pregledajte dlanove, ruke i nokte. Pregledajte vrat, trbuh i prsa. Žene detaljno moraju pregledati područje ispod i između dojki. Presavijte ruke i podignite ih kako bi pregledali laktove, pazuhe i nadlaktice. Pomozite si ogledalima kako bi pregledali potiljak, ramena, leđa, stražnji dio ruku i genitalno područje. Pregledajte unutrašnju stranu bedara, noge, tabane, gornji dio stopala i nokte.

Osobama s velikim brojem madeža preporučujem pregled kod dermatologa. Dermatoskopija je neinvazivna dijagnostička metoda koja koristi optičko povećanje za promatranje detalja koji nisu vidljivi golim okom, što pomaže u ranom otkrivanju melanoma. Sumnjive madeže će vam označiti, slikati i pratiti kako bi točno znali koje treba ukloniti kirurški i poslati na patohistološku analizu.

Za kraj, imajte na umu da je za zdravlje i ljepotu najvažnija prevencija. Izbjegavajte sunce u periodu kada je intenzitet UV zračenja najjači, od 10 do 17 sati. Za vrijeme boravka na suncu nosite zaštitnu odjeću kao što su kape, košulje dugih rukava, duge suknje i hlače te sunčane naočale. Koristite sredstva za zaštitu od sunca koja štite od UVA i UVB zraka i to barem pola sata prije izlaganja suncu, s ponovnim nanošenjem svaka dva sata, a obavezno nakon plivanja i znojenja.

Posted in Blog.