Blog

GRAZIA De luxe kolumna: Kako se boriti s poremećajima pigmentacije

Boja kože ovisi o broju, vrsti i distribuciji melanina. Iako je broj melanocita jednak kod svih rasa, kod tamnoputih osoba stvara se više melanina, melanosomi su veći i njihova razgradnja je sporija u usporedbi s onima svjetlijeg tena. U poremećaje pigmentacije s kojim se najčešće susrećemo ubrajaju se solarni lentigo (pjegice od sunca), postinflamantorna hiperpigmentacija (hiperpigmentacije nakon upalnih procesa), ephelides (pjegice), posttraumatska hiperpigmentacija (nakon ožiljaka) te melazma.

U kozmetičkoj praksi sve se više susrećemo s pojavom hiperpigmentacija, od kojih se najveći dio odnosi upravo na melazme. Melazma je oblik hiperpigmentacije poznat i kao maska trudnoće ili kloazma. Ubraja se u kronične poremećaje, a kao što i samo ime kaže, najčešće se pojavljuje kod žena za vrijeme trudnoće ili je pojava melazmi povezana s uzimanjem oralne kontracepcije. Manifestira se nepravilnim, strogo definiranim mrljama raspona od svijetlo do izrazito tamno smeđe pigmentacije. Najveći krivci za njezino nastajanje su estrogen i izlaganje UV zrakama. Upravo zbog toga što se u pravilu pojavljuje za vrijeme trudnoće, prozvana je maskom trudnoće, dok se kod muškaraca pojavljuje vrlo rijetko. Uzroci melazme mogu biti i genetska predispozicija, utjecaj hormona progesterona, a pogoduju joj i neki lijekovi protiv epilepsije. U određenom broju zamijećena je i pojava melazmi kod žena u predmenopauzi i menopauzi koje su na nadomjesnoj terapiji estrogenom. Najčešća je na centrofacijalnom području (lice, čelo, gornja usna i brada), malarno područje (obrazne kosti), te mandibularno područje (donja i gornja čeljust).

Možemo razlikovati i epidermalnu te dermalnu melazmu. Epidermalna melazma klinički se pojavljuje u svijetlo ili tamnosmeđem, te crnom obliku. Bazalni slojevi imaju veću razinu melanina od normalne. Iako melanociti izgledaju veći s izražajnijim dendritičkim nastavcima, njihov broj jednak je broju u nezahvaćenom dijelu kože. U dermalnom tipu melazme, koja se klinički pojavljuje u plavo-sivom kozmetičarobliku, malazma se pojavljuje u površinskoj i srednjoj razini dermisa. Epidermalnu melazmu lakše je liječiti nego dermalnu jer je melanin bliži površini kože, pa topički naneseni preparati lakše i brže djeluju. Izuzetno je važno prije tretiranja utvrditi opseg melazme kako bi se odabrala pravilna terapija i kako bi klijenti imali realna očekivanja. Odlični se rezultati postižu terapijom uz plavo ili Woodovo svijetlo. Epidermalna melazma pod Woodovim svjetlom izgleda tamnije, dok je dermalna melazma manje vidljiva, iz čega proizlazi da lezije koje su bolje vidljive pod Woodovim svjetlom imaju i bolje izglede za uspješno tretiranje. Cilj terapije je usporiti intezu melanina (tj. tirozinazu, enzim koji kontrolira sintezu melanina), inhibirati formiranje melanosoma te pospješiti degradaciju melanosoma. U kozmetičkim salonima najčešće se izvode tretmani AHA kiselinama u kuri od pet do 10 tretmana, u razmacima od tjedan dana. O intenzitetu problema ovisi odabir jačine i kombinacije kiselina s kojima se tretman provodi.

Za realne i zadovoljavajuće rezultate od presudne je važnosti suradnja terapeuta i klijenta, ali i kućna njega te svjesnost važnosti zaštite od sunca u svakom trenutku, pa čak i onom kada mislimo da zbog oblaka nema sunca. Uz redovite tretmane u kozmetičkom salonu i pravilnu kućnu njegu, preporučujemo i prehrambene dodatke koji doprinose UV zaštiti od slobodnih radikala, ili uzimanje omega-3 masnih kiselina koje djeluju na smanjenje sinteze melanina. Kada jednom razvijete melazmu, put do oporavka je dug, a mogućnost ponovnog pojavljivanja uvijek postoji. Izbjegavanje i zaštita od UV zraka je obavezna uz nanošenje kreme za zaštitu od sunca, a također koristite UV zaštitu za automobile te zaštitnu odjeću na zahvaćenom dijelu, posebno kape ili šešire.